Dan vlažnih staništa 2022.

Vlažnim staništima smatraju se močvare, bare, tresetišta, rijeke, potoci, ušća rijeka, uključujući područja morske vode čija dubina u oseci ne prelazi šest metara. Odnosno sva staništa sa stalnom ili povremenom tekućom ili stajaćom vodom koja su prirodna ili umjetna, bez obzira da li su slatkovodna, bočata ili morska.

Vlažna staništa nestaju tri puta brže nego šume i procjenjuje se da je od 1970. do  danas nestalo ≈35% svjetskih vlažnih staništa. Glavni uzroci gubitaka i degradacije vlažnih staništa su isušivanje vlažnih staništa i navodnjavanje, prekomjerno kanaliziranje i odvodnja vode, onečišćenje, prekomjeran izlov riba i klimatske promjene.

Vlažna staništa često su prijelaz ili spoj kopnenog i vodenog staništa i kao takva imaju veliku bioraznolikost flore i faune. Oko 40% svjetskih biljnih i životinjskih vrsta živi ili se razmnožava u vlažnim staništima. Više od 100 000 slatkovodnih vrsta zabilježene su u vlažnim staništima, a ona su i dom za ≈30% poznatih vrsta riba. Osim na bioraznolikost vlažna staništa imaju pozitivan utjecaj i na ljude. Ona štite 60% čovječanstva duž obale od olujnih udara, uragana i tsunamija, a svaki hektar kopnenog vlažnog staništa apsorbira približno 5,7 milijuna litara poplavnih voda, pomažući u smanjenju poplava i ublažavanju suša.

Nedaleko od grada Karlovca nalaze se ribnjaci Crna Mlaka. Iako najmanje površinom od svega 6,7 km² zbog velike raznolikosti s više od 230 vrsta ptica koje ovdje žive, gnijezde se ili zimuju (od 400 vrsta koje su zabilježene u Hrvatskoj) ovaj ribnjak je još 1980. proglašen ornitološkim rezervatom i jedno od pet područja vlažnih staništa u Hrvatskoj koje je na Ramsarskom popisu.

Dana 2. veljače 2022. prva je godina u kojoj će se Svjetski dan vlažnih staništa obilježavati kao međunarodni dan Ujedinjenih naroda, nakon što ga je usvojila Opća skupština 30. kolovoza 2021.

Tim povodom organizirali smo predavanje za naše vanjske suradnike – vodiče dana 27. siječnja 2022. godine pod nazivom „Utjecaj vlažnih staništa na ljude i prirodu“ koje je vodio naš stručni suradnik za stručne i tehničke poslove Juraj Petravić, mag.ing.agr. Predavanje je trajalo sat vremena uz čak 45 minuta naknadne vrlo dinamične i zanimljive diskusije. Ovom prilikom upoznali smo vodiče sa Ramsarskom konvencijom, definirali smo vlažna staništa, prošli koja su to vlažna staništa u Hrvatskoj i njihove posebnosti, uz naglasak na ona iz Karlovačke županije, kao i istaknuli prijetnje nestajanju i degradaciji vlažnih staništa te koji su postupci za smanjenje nestajanja i gubitka vlažnih staništa.