skip to Main Content

Posjetite u Karlovcu

Iskoristite posjet našem akvariju da ujedno posjetite i ostale atrakcije našeg grada na četiri rijeke.
Izdvojit ćemo najvažnije:

Otvoren Nikola Tesla Experience Center u Karlovcu

Otvorena je nova atrakcija u našem gradu – Nikola Tesla Experience Center u utorak 9. svibnja, preko puta Aquatike sa lijeve obale rijeke Korane.

Ovaj interpretacijsko-motivacijski centar posvećen je nenadmašnom znanstvenom umu kojem mnogi tepaju da je izumio 21. stoljeće. Smješten je na adresi Rakovac 6, tik do Gimnazije Karlovac, škole u kojoj je Tesla maturirao 1873. godine. Nikola Tesla došao je u Karlovac s 14 godina, upravo zahvaljujući našoj Gimnaziji Karlovac tadašnjoj realki silno se zainteresirao za elektricitet, a inspiracija mu je bila profesor fizike Martin Sekulić.

Osam tematskih cjelina vodi vas od odrastanja Tesle u malom ličkom mjestu, preko školovanja u Karlovcu do odlaska u New York gdje stječe svjetsku slavu revolucionarnim izumima.

Tesla je bio puno više od samo znanstvenika, bio je inovator, genij, a ono najvažnije i veliki humanist, čovjek koji je bezuvjetno radio za dobrobit svih ljudi.

Glavna misija Centra je dati mogućnost posjetiteljima da „dožive“ Teslu i da on, posebno djeci i mladima postane inspiracija.

Za sve informacije o posjetu obratite se kolegama u centru putem maila: info@ntec.hr, telefona: 047/674 746 ili web stranice https://ntec.hr/.

Foto: Grad Karlovac

U staroj austrijskoj vojarni, u Gradskoj četvrti Turanj, 4 km od centra Karlovca uz državnu prometnicu Karlovac – Plitvice, Gradski muzej Karlovac uredio je Muzej Domovinskog rata.

Od izgradnje drvene stražarske kule turna 1582. godine koja je s vojnom posadom krajišnika-graničara čuvala južne prilaze karlovačkoj tvrđavi od osmanlijskih osvajača Turanj je predstraža, posljednja crta obrane grada Karlovca.

U Domovinskom ratu 1991.-1995. Turanj je strateška važna točka u obrani grada, mjesto na kojem je zaustavljen neprijatelj u pokušaju zauzimanja grada i presijecanja Hrvatske. Turanj je danas simbol pobjede, svjedok borbe za slobodnu i samostalnu Hrvatsku i trajni spomen na junake Hrvatske vojske koji su na Turnju obranili Karlovac i Hrvatsku.

U obnovljenoj zgradi koju su branitelji nazvali „Hotel California“ uređen je suvremeni muzejski prostor. Projektom je zgrada afirmirana kao izložbena tema, muzejski predmet. Staklena ovojnica nove arhitekture podcrtava značenje stare zgrade pretvarajući je u jezgru cijelog kompleksa.

Unutarnji prostor zgrade na tri etaže organiziran je za skladno funkcioniranje muzejskih sadržaja. U prizemlju zgrade uređena je Spomen soba karlovačkim braniteljima Domovinskog rata, suvenirnica i kafić. Stalna izložba Karlovac 1991. – 1995. postavljena je na prvom katu, u potkrovlju je smještena višenamjenska dvorana, knjižnica sa čitaonicom, uredski prostori.

Izložba Karlovac 1991. – 1995.

Zgrada California namijenjena je prije svega prezentaciji stalne izložbe Karlovac 1991.-1995. posvećene životu u gradu Karlovcu i na karlovačkoj bojišnici tijekom Domovinskog rata. Autorica izložbene koncepcije je Ružica Stjepanović, a idejnog rješenja Nikolina Jelavić Mitrović. Osnovna ideja izložbe – prikaz života Karlovca i njegovih stanovnika u Domovinskom ratu prezentirana je u šest tematskih cjelina.

Postav počinje kraćom uvodnom cjelinom Kako je počeo rat? koja suvremenim muzeološkim pristupom prikazuje političku i gospodarsku situaciju i raspad SFRJ, tema druge cjeline Virovitica-Karlovac-Karlobag su polazišta i ciljevi velikosrpske ideologije, te početak agresije na Hrvatsku kao način ostvarenja tih ciljeva.

Trećom tematskom cjelinom Postali su branitelji predstavljena je prva crta bojišnice, i tijek ratnih događanja na karlovačkom području. Cjelina Životom protiv rata je prikaz gospodarskih, društvenih i kulturnih prilika u gradu Karlovcu tijekom Domovinskog rata. Posljednja cjelina Pobjeda prikazuje vojno-redarstvenu operaciju Oluja s naglaskom na karlovačko područje. U vanjskom prostoru Muzeja kao integralni dio izložbe, prezentirana je šesta cjelina, borbena tehnika s naglaskom na borbena vozila iz domaćih radionica.

Stalni postav prezentiran je na suvremen i interaktivan način, 350 originalnih predmeta, više od tri sata multimedijalnih sadržaja, video prezentacija, animacija, filmova u kojima posjetitelji samostalno otkrivaju i istražuju. Za najmlađe posjetitelje posebno je zanimljiv edukativni kutić u kojem kroz pitalice, slagalice, kviz, mogu učiti o povijesti Domovinskog rata.

Izvor: Gradski muzej Karlovac (http://www.gmk.hr).

Stari grad Dubovac je najstariji karlovački spomenik, ne samo zbog svoje bogate povijesti, već i zbog pionirske odluke da bude sačuvan u ime kolektivne memorije. Naime, još je od 1896. godine u općinskom vlasništvu i otvoren javnosti.

Stari grad Dubovac je gradina u karlovačkom predjelu Dubovcu. Stilski je renesansni kaštel koji ima gotičke elemente. Dvorac Dubovac spada među najljepše i najbolje sačuvane spomenike feudalnog graditeljstva u Hrvatskoj. Ime nosi po hrastovoj šumi koje je okruživala ovaj dvorac. Dvorac je svoje ime prenio na gradsku četvrt.

Nalazi se na prapovijesnom humku povrh Kupe na 185 metara nadmorske visine. Arheološka iskapanja pretkraj 20. stoljeća otkrila su bogate prapovijesne i starovjekovne slojeve bivšeg naselja iz kasnog brončanog i ranog željeznog doba.

Dvorac Dubovac datira od prije 13. stoljeća, a prvi pisani dokumenti koji ga spominju datiraju tek iz 1339. godine. To su crkveni spisi koji spominju kad je dobio prvog župnika. Brojni su pisani glagoljicom. Od 14. stoljeća Dubovcem upravljaju različite plemićke obitelji koje su se smjenjivale u vlasništvu. Za Dubovac najviše su pridonijeli Frankopani. Dok su oni bili vlasnici Dubovca, dvorac je poprimio današnji izgled. Tada je od drvenog zdanja postao kamena građevina. Osim Frankopana Dubovcem su vladali Zrinski, Zudari i zapovjedništvo karlovačke vojske odnosno Ratno vijeće koje je kupilo Dubovac koji su razorili Osmanlije tijekom pohoda 1578. na Veliki petak.

Povijest Dubovca

Kroz povijest mijenjala mu se uloga. Bio je važniji i značajniji od grada Karlovca koji se pojavio znatno kasnije. Višestruko je obnavljan i dograđivan. Vojni inženjer Krey dokumentirao je 1777. godine Dubovac kao kaštelsku građevinu zidanu uglavnom lomljenim kamenom. Tlocrt dvorca je nepravilan i četvrtast. Kaštel je ojačan ugaonim kulama. Branič-kula je četvrtasta i više je za dva kata od tri ostale kule koje su oble i dvokatne. Među kulama su razvijena krila u kojima se nalaze obrambene, skladišne i stambene prostorije.

Danas je turističko odredište. Na njemu se nalazi vidikovac i stalna muzejska izložba na najvišoj kuli.

Podno Dubovca nalazi se Nacionalno svetište sv. Josipa, svetište koje su hrvatski biskupi proglasili Nacionalnim svetištem svetog Josipa Crkve u Hrvata, 15. travnja 1987. godine.

Izvor: Gradski muzej Karlovac (http://www.gmk.hr).

Zvijezda je naziv za najstariji i središnji dio grada Karlovca, tzv. karlovačku tvrđavu, koja je izgrađena u 16. stoljeću kao renesansni fortifikacijski sustav karakterističnog šesterokrakog oblika.

Taj zvjezdoliki tvrđavski prostor geometrijski pravilnih i proporcionalnih ulica i trgova omeđen je sa šest peterostraničnih bastiona spojenih zemljanim bedemima (kurtinama) koje s vanjske strane prati tvrđavska graba (šanac) i koso položeni vanjski zemljani nasip (glacis, glasija) koji omogućava dobru obrambenu kontrolu ispred tvrđave. Takav sustav gradnje bio je izraz najviših fortifikacijskih zamisli onoga vremena, a odgovarao je tadašnjoj ratnoj strategiji u kojoj je dominiralo kratkometno topništvo.

Rodoslovlje zvjezdolikih gradova, unutar kojeg Karlovac čini prvu veliku novogradnju, složenije je no što se to može razabrati iz navođenja obrambenih funkcija. U njemu je sadržana i ideja „idealnoga grada“ talijanske renesanse, pa se od početka računa i na značajni urbanistički potencijal kojeg omogućuje pravokutni raster ulica, trgova i blokova. To odgovara i ondašnjoj strateškoj misli, pa utvrđivanje i urbanizacija idu zajedno. Zvijezda predstavlja jedinstveni povijesni i urbani prostor i do danas je zaštitni znak grada Karlovca.

*Zvijezda na webu je projekt Grada Karlovca koji je započeo u studenom 2011. godine s ciljem podizanja razine svijesti o kulturno povijesnom značaju Zvijezde kod opće i stručno znanstvene javnosti. Informacije koje o Zvijezdi postoje na službenim mrežnim stranicama grada i na mrežnim stranicama ostalih subjekata povezanih s Gradom su veoma oskudne, potrebne su dopune i izmjene. Zvijezda nije dovoljno zastupljena u tekstu o Karlovcu na www.wikipedia.hr a uopće se ne spominje na važnijim mrežnim stranicama koje obrađuju povijest vojne arhitekture, utvrđene idealne gradove i sličnu tematiku. 

Stoga je kao poseban cilj projekta određeno da se u početnoj fazi pripreme stručni sadržaje o Zvijezdi na način prikladan za objavu na mrežnim stranicama Grada Karlovca . Aktivnosti su započele krajem 2011. kada je određen prostor i tehničke mogućnosti za objavu na www.karlovac.hr. Radnu grupu su sačinjavali dr. sc. Milan Kruhek, Draženka Polović prof., Igor Čulig prof., mr. sc. Marina Grčić i Maja Purgar dipl. politologinja. Digitalni oblik starih planova i karata je osigurao Zvonimir Gerber, dipl. ing. Planira se u slijedećoj fazi postaviti odgovarajuće poveznice na sadržaje o Zvijezdi i na mrežne stranice ustanova i tvrtki te općenito partnera grada Karlovca. Slijedeći korak je objava podataka o Zvijezdi na www.wikipedia.com u odgovarajućim područjima kao što je: vojna arhitektura, idealni gradovi, poligonalne utvrde i sl. Također će sadržaji biti ponuđeni za objavu na ostalim relevantnim međunarodnim stranicama koje obrađuju ove teme.

Izvor: http://www.karlovac.hr/grad/zvijezda-93/93Zvijezda

Prve zabilježene predstave u Karlovcu održane su još u 17. stoljeću. Sve kreće od uprizorenja misionarske postaje zagrebačkih Isusovaca, zatim slijede gostovanja njemačke putujuće družine, pojavljuju se neka stremljenja, vođena Andrijom Ludovikom Adamićem, za izgradnju kazališne zgrade, koja nisu rezultirala izvršenim projektom, a od 1860. godine počinje i amaterska glumačka djelatnost u samom Karlovcu. Kazališne su se predstave u početku održavale u improviziranim dvoranama (gostionice, kavane, svratišta, kućne pozornice), a 1892. godine Karlovac dobiva dobro opremljenu i prikladnu dvoranu – Zorin dom. Tada Karlovac postaje grad s najjačim i umjetnički vrlo izraženim amaterskim, ali i poluprofesionalnim kazalištem.

Osamdesetih godina pjevačko društvo Zora profiliralo se kao nezaobilazna karlovačka institucija koja je bila nositelj kulturnog života grada Karlovca. Organizirala je koncerte, kazališna gostovanja i ostala kulturna događanja u gradu, upravo sve ono što Zorin dom i danas čini. Društvo takvog ugleda moralo je dobiti svoj prostor. Rješenje se našlo izgradnjom pjevačkog hrama, na gotovo istom mjestu gdje se danas nalazi Zorin dom. Na inicijativu Zore 1886., odlučeno je da se u gradu podigne dostojan dom, koji bi bio kulturno i društveno središte stanovništva Karlovca. Rješenje se našlo izgradnjom zgrade koja je sagrađena 1892. godine, prema nacrtima Gjure Carneluttija. Zgrada je sagrađena u roku od sedam mjeseci i to prilozima građana. Sagrađena je u stilu neorenesansne arhitekture, bogato razvedenih i oblikovanih pročelja. Svojim oblikovanjem skladno je uklopljena u okolinu ambijenta i prostor postojećeg parka. Tijekom cjelokupnog vremena svoga postojanja zgrada je imala i ima izraženu obrazovnu, kulturnu i društvenu funkciju u životu Grada i Županije.

Od 1945. godine počinje postupna profesionalizacija ansambla i od 1948. godine kazalište djeluje kao profesionalno – Karlovačko kazalište ili Narodno gradsko kazalište Karlovac. Kazalište je bilo djelomice i putujuće te je pokrivalo područja Gorskog kotara, Banije, Korduna i Like. Nakon niza uspješnih predstava, kazalište se polako počinje suočavati sa novčanim problemima, odlaskom istaknutih glumaca, te se 31.8.1963. donosi odluka o prestanku djelovanja karlovačkog kazališta. Nakon toga glavnu ulogu u kulturnom životu grada Karlovca preuzima Dramski studio, osnovan 1952. godine.

Danas Gradsko kazalište Zorin dom svoju djelatnost organizira kroz vlastite produkcije, gostovanja kazališnih predstava, koncerata, likovnih manifestacija i ostalih kulturno-umjetničkih djelatnosti u cilju zadovoljavanja kulturnih potreba stanovnika grada Karlovca i Karlovačke županije.

Izvor: http://www.zorin-dom.hr/

Gradski muzej Karlovac osnovan je odlukom Gradskog zastupstva od 18. prosinca 1904. godine s ciljem kako se navodi u tadašnjem obrazloženju očuvanja uspomena i starina grada. Muzej je prvotno i privremeno bio smješten u prostorijama Magistrata odnosno Gradske vijećnice. Početni muzejski fond sačinjen je od darova i donacija. U međuratnom razdoblju muzej je po pitanju djelatnosti bio inaktivan i van funkcije. Muzejska aktivnost se nakon II. svjetskog rata obnavlja, a 1945. godine osnovana je i Galerija. Prvi stručno koncipiran rad u muzeju se provodi od 1952. godine pod vodstvom Ivana Vrbanića. Muzej 1953. godine dobiva prostore u baroknoj palači tipa curiae iz 17. stoljeća na Strossmayerovom trgu, a i danas je smješten na toj adresi. Muzej predstavlja važan kulturni centar Karlovaca, ali i šire regije.

Djelatnosti muzeja

Djelatnost muzeja definirana je zakonskom legislativom vezanom uz muzeje. Muzej radi na sustavnom sabiranju, čuvanju, restauriranju i konzerviranju, prezentaciji te trajnoj zaštiti muzejske građe s područja nadležnosti muzeja.

Muzejska građa

Muzejska građa podijeljena je u 6 zbirki. Zbirke su:

  • Arheološka zbirka
  • Povijesna zbirka
  • Kulturno povijesna zbirka
  • Etnološka zbirka
  • Galerijska zbirka

Galerijska zbirka je smještena u zasebnom objektu. Muzej ima bogat i vrijedan fundus od oko 18.000 predmeta. Muzej radi na digitalizaciji, a u tijeku je digitalizacija Zbirke fotografija u okviru Povijesnog odjela.

Usluge muzeja

Pružanje stručne pomoći iz područja djelatnosti muzeja, održavanje predavanja, vršenje stručnog vodstva, pružanje usluge informiranja vezano uz aktivnosti, organiziranje izložbi, objavljivanje stručnih publikacija.

Ostale lokacije

  • Galerija „Vjekoslav Karas“
  • Muzej Domovinskog rata Karlovac – Turanj
  • Stari grad Dubovac
  • Lapidarij Topusko, Hotel Toplica, Topusko
  • Memorijalna kuća obitelji Ribar, Vukmanić

Više o muzeju na linku: Gradski muzej Karlovac

Galerija „Vjekoslav Karas“ sagrađena je 1975. godine u Novom centru. Izložbeni prostor na prvom katu jedan je od najatraktivnijih i najopremljenijih izložbenih prostora u Karlovcu, karakterizira ga preglednost i fleksibilnost. U Galeriji „Vjekoslav Karas“ održavaju se povremene likovne i muzejske izložbe.

Izložbena djelatnost vezana uz suvremenu likovnu umjetnost problematizira i vrednuje suvremenu karlovačku te prati i prezentira nacionalnu umjetničku scenu.

Izvor: Gradski muzej Karlovac (www.gmk.hr)

Gradnja crkve posvećene svetom Josipu počela je nakanom da služi potrebama dubovačke župe. No tijekom gradnje, a pogotovo kad je ona već bila uglavnom završena, dao se prijedlog za osnivanjem svetišta pa su upućene i službene molbe svećenika izvan Zagrebačke nadbiskupije da crkva bude proglašena nacionalnim svetištem. Uvažajući te molbe Biskupska je konferencija donijela u Zagrebu zaključak 15. travnja 1987. da crkva svetog Josipa u Karlovcu-Dubovcu postane Nacionalno svetište svetog Josipa Crkve u Hrvata. Učinjeno je to sa željom da se stoljetno štovanje sv. Josipa u našem narodu produbi, proširi i učvrsti. Ujedno je to iskaz pobožnosti, poštovanja i ljubavi prema sv. Josipu.

Ovaj je zaključak donesen u godini sv. Josipa koju je otvorio u ovom Svetištu kardinal Franjo Kuharić na Josipovo 1987., a zaključio na Josipovo 1988. povodom 300. obljetnice izbora sv. Josipa za nebeskog Zaštitnika Domovine.

Biskupijska je konferencija na svom zasjedanju u Splitu 14. listopada 1987. odobrila Statut Svetišta kojemu je svrha promicanje i čašćenje svetog Josipa kao djevičanskog oca Isusa Krista, zaručnika Blažene Djevice Marije i zaštitnika hrvatskoga naroda. U tu će se svrhu u Svetištu svečanije slaviti dani posvećeni sv. Josipu, izdavat će se Glasnik sv. Josipa, molitvenik sv. Josipa, promicat će se Bratovština sv. Josipa za pomoć umirućima, svake srijede održavat će se pobožnosti sv. Josipa, primat će se hodočasnike kad dođu i drugo.

Biskupi žele da u Svetištu hodočasnici nalaze svijetlo Božje riječi, milost svetih sakramenata, hrabrost za dobro, utjehu u teškoćama života, poticaj na djelotvornu ljubav prema Bogu i ljudima. Također se želi da se ovdje moli za cijeli narod i sve ljude te istinski napredak, sloga, blagostanje i mir.

U središtu „Zvijezde“ na središnjem, povijesnom trgu grada Karlovca, nalazi se franjevački samostan s crkvom i muzejom.

Crkva Presvetog Trojstva je najstarija građevina Karlovca, podignuta istovremeno s tvrđavom, dok je samostan nadograđen u 17. stoljeću. Nalaze se na središnjem trgu Zvijezde (Trg bana J. Jelačića). Cijeli kompleks pokazuje barokni lik, a čuva bogat inventar, koji se može razgledati.

Gvardijan i župnik: fra Krunoslav Albert

Muzej franjevačkoga samostana – samostanska muzejska zbirka s galerijom slika, predmetima samostanske riznice i zbirkom o franjevačkom školstvu u Karlovcu.

Posjet muzeju moguć je samo za grupe posjetitelja, najmanje 15 osoba uz najavu posredstvom Turističke zajednice Grada Karlovca. Cijena razgleda je 10 kn po osobi u obliku donacije samostanu na licu mjesta. Potrebno je dogovoriti i poštivati točno vrijeme dolaska grupe.

Kontakt za najave:

Turistička zajednica grada Karlovca, Petra Zrinskog 3

Tel: +385 47 615 115

E-mail: info@karlovac-touristinfo.hr

Muzej karlovačkog vatrogastva osnovan je 2009. godine povodom rođendana Karlovca. Sadrži preko tisuću vrijednih eksponata koji govore o povijesti vatrogastva na području Karlovca.

“Muzej karlovačkog vatrogastva 1871” otvoren je povodom rođendana grada Karlovca 2009. godine.
Korjeni vatrogastva sežu još u Rimsko doba, a na našem području imaju vrlo dugu tradiciju. Snažan razvoj protupožarne zaštite zabilježen je u 19. stoljeću kada dolazi i do značajnijeg gospodarskog razvoja. Takvu vrstu razvoja pratila je i pojava požara, te je bilo potrebno organizirano brinuti o sigurnosti. Zbog toga se osnivaju brojna vatrogasna društva. Dobrovoljno vatrogasno društvo Karlovac osnovano je 5. svibnja 1871. godine. Dao ga je osnovati tadašnji gradonačelnik dr. Ivan Šimunić. Ovaj događaj bio je početak razvoja vatrogastva na području Karlovačke županije.

Vatrogasci s područja Karlovačke županije uredili su ovaj izložbeni prostor u spomen na dugu tradiciju i zahvalnost sviom nosiocima razvoja vatrogastva na karlovačkom području. U Muzeju se nalazi preko tisuću eksponata iz razdoblja 19. i 20. stoljeća.

Karlovački vatrogasci pozivaju vas da pogledate ovu vrijednu zbirku! Želite li doznati više o povijesti vatrogastva, o društvenom životu Karlovca s kraja 19. i početka 20 stoljeća,  ili priču o životu obožavane kume barjaka Otilije – onda svakako ne propustite posjetiti ovaj Muzej!

Izvor: https://www.karlovac-touristinfo.hr/hr/node/400

Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić” osnovana je 1. ožujka 1838. godine kao “Ilirsko čitanja društvo” i postala najznačajnija kulturna ustanova u gradu. Ilirski pokret i hrvatski narodni preporod, te položaj grada Karlovca na križištu prometnica Karoline, Jozefine i Lujzijane te na slivu četiriju rijeka – Kupe, Korane, Mrežnice i Dobre – utječe na sveukupni gospodarski i kulturni razvoj grada. Čitaonica uz čitaoničku djelatnost počinje skupljati i knjižnu građu i ubrzo je izdaje svojim korisnicima. Iz tog vremena sačuvana je i zbirka knjiga označena tadašnjim ilirskim grbom – polumjesecom i zvijezdom.

Knjižnica je mjesno informacijsko središte koje daje slobodan pristup cjelokupnom znanju osiguravajući građu na svim medijima s ciljem ispunjenja obrazovnih i informacijskih potreba građana svoga grada i šire zajednice. Ona predstavlja mjesto cjeloživotnog učenja, mjesto razvoja svih vrsta pismenosti, kulturno središte i mjesto susretanja građana lokalne zajednice. Time se značajno poboljšava kvaliteta života pojedinaca, ali i društva u cijelosti.

Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić” najveća je i najstarija ustanova u kulturi u Gradu Karlovcu i Karlovačkoj županiji, te jedna od pet najvećih narodnih knjižnica u Hrvatskoj. Osnovana je 1. ožujka 1838. g. u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda, inicijativom tadašnjih uglednika Grada. Temeljena na idejama ilirskog pokreta, djeluje pod nazivom “Ilirsko čitanja društvo”. Tijekom stotinu sedamdeset sedam godina svog djelovanja bila je i nastavlja biti središte kulturnih zbivanja u gradu te mjesto koje promicanja kulture, povijesti i pismenosti.

Njena osnovna djelatnost je nabava, čuvanje i davanje na korištenje knjižne i neknjižne građe. Ona služi zadovoljavanju kulturnih potreba stanovništva, poticanju cjeloživotnog obrazovanja, stručnog i znanstvenog rada, informiranja, odlučivanja i demokratizacije društva općenito. Osim toga, središnje je mjesto za pružanje brzih i kvalitetnih informacija te gradsko sastajalište koje nudi brojne sadržaje za sve dobne skupine, od beba do umirovljenika.

Knjižnica ima bogat knjižni fond korisne literature za polaganje ispita, izradu seminara, diplomskih radova i sl. Osim toga, posjeduje i bogatu zbirku starih i rijetkih knjiga, zbirku zaštićenog fonda, zbirku periodike i reprinta te zbirku audiovizualne građe s bogatim izborom glazbenih publikacija. Korisnicima je na raspolaganju više od 210 tisuća svezaka knjiga.

Misija knjižnice je:

  • osigurati nabavu, obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe svim građanima
  • poticati i stvarati navike čitanja i odlaska u knjižnicu kod djece
  • provoditi programe i projekte za poticanje čitanja i pismenosti odraslih, kroz organiziranje književnih susreta, tribina, predavanja, izložbi itd.
  • poticati informacijsku pismenost građana omogućavanjem pristupa Internetu, bazama podataka i katalozima te njihovom pretraživanju
  • omogućiti kvalitetne usluge za osobe s invaliditetom i osobe s poteškoćama u razvoju
  • omogućiti otvorenost i dostupnost svim građanima u vrijeme koje odgovara lokalnoj zajednici
  • pružiti jednake mogućnosti za sve građane u pristupu znanju i informacijama
  • omogućiti stalno stručno usavršavanje knjižničnog osoblja s ciljem prepoznavanja potreba korisnika i pomaganja u pronalaženju informacija
  • postići suradnju i na međunarodnoj razini te postati ravnopravan i sastavni dio mreže hrvatskih i europskih knjižnica

Izvor: http://www.gkka.hr/

Unutar karlovačkog vodovodnog sustava, od najvećeg kulturnog značaja je vodocrpilište Borlin, upisano u registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Izgrađeno je 1914. prema projektu karlovačke tvrtke A. Peyer i drug i bečke tvrtke Flegel, Karl i Stark. Sastoji se od dva zdenca (dubine 20-22 m, promjere 0,8 m), dvije vodospreme (zapremine 150m³) i strojarnice a opskrbljivalo je prvih 16,5 km mreže cjevovoda koji se protezao prema središtu grada i do željezničkog kolodvora Banija (početak industrijske zone). Borlinska industrijska arhitektura oblikovana je eklektički s elementima secesije i skladno nadopunjuje panoramo ondašnjeg Karlovca gdje se u istom stilu grade stambene i javne građevine. Obnovljena je o svojoj 100-godišnjici a opremljena je interpretacijskim pomagalima te otvorena za javnost.

Ovi počeci suvremenog vodovoda, koji danas broji 6 vodocrpilišta i 650 km vodovodne mreže započeli su pripremnim radovima desetak godina ranije. Krajem 1906. u Karlovcu su započela istraživanja podzemnih zaliha vode a tadašnji gradonačelnik Ivan Banjavčić savjetovao se s najvišim geološkim autoritetom svog vremena, Dragutinom Gorjanovićem Krambergerom. On je u pismu Gradskom poglavarstvu od 11. siječnja 1907.godine naveo tri alternative za snabdijevanje pitkom vodom: dobavu gorske vode, uporabu vode iz Korane i bušenje dubokih zdenaca. Prednost je dao Borlinu: voda iz tamošnjeg izvora uzeta je s dubine od 6 do 24 metra te je poslana na analizu u Zemaljski bakteriološki i hygienski zavod u Zagrebu. Utvrđeno je da borlinskoj „vodi sa zdravstvenoga stava prigovora nema, pa se može u svakom pogledu preporučiti kao zdrava pitka voda“. Sastav ove vode danas je posve isti kao i prije 100 godina. Pokusna bušenja kod Borlina vodio je gradski „inžinir“ Valerijan Rieszner, šef gradskog građevinskog ureda. Grad je 1913. otkupio privatno zemljište s vrelima i susjednu kuriju Sladović za 60 000 kruna (prije poznata kao Vukasovićeva kurija, nastala u vrijeme projektiranja Lujzinske ceste, kada ju je za sebe dao izgraditi general inženjerijske struke Filip Vukasović). Na „javnu jeftimbu“, odnosno javni natječaj, za gradnju vodovoda pozvane su tvrtke iz Beča, Praga i Budimpešte. Od pet pristiglih ponuda odabran je zajednički projekt karlovačke tvrtke A. Peyer i drug i bečke tvrtke Flegel, Karl i Stark. Radovi su započeli u rujnu 1913. godine, a 10. 11. 1914. godine sačinjen je zapisnik o pohvalbi – u današnjem smislu, bio je to pozitivan tehnički pregled, a gradsko je zastupstvo taj zapisnik prihvatilo na sjednici 21. 11. 1914. Izgradnja gradskog vodovoda iznosila je 406 405 kruna, a naplata korištenja vode iz javnog vodovoda započela je 1. 1. 1915., sukladno Naredbeniku i cjeniku za uporabu vode iz vodovoda slobodnog i kraljevskog grada Karlovca.

*** Polović, Draženka; Radovan Radovinović. Sto godina modernog vodovoda u Karlovcu. Karlovac: Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac, 2014.

Kao jedino registrirano riječno kupalište u Hrvatskoj, dobitnik Zelenog cvijeta i Turističkog cvijeta, Foginovo proživljava svoje treće “zlatno doba”. Još krajem 19. stoljeća, analize su pokazale da je koranska voda ljekovita i tada je plaža vrvjela gostima željnima odmora, osvježenja i – zdravlja. U sedamdesetim i osamdesetim godinama prošlog stoljeća, pak, Korana je bila pretijesna da primi sve vikend turiste, a ta slika sve se više ponavlja i u posljednjih nekoliko godina nakon novog uređenja kupališta.

Uz obilje popratnih sadržaja na obali i u samoj rijeci (boćalište, odbojka na pijesku, stolni tenis, košarka, viseća kuglana, sprave za vježbanje, te u rijeci – atraktivne sprave za mlađe kupače i vaterpolo igralište), vrijedi naglasiti da je Foginovo i jedina hrvatska riječna plaža prilagođena potrebama osoba s invaliditetom. Kupanje nije jedina zabava koja se nudi posjetiteljima – animacija kroz ples i rekreaciju, brojni sportski turniri, vježbe u vodi i na obali te veće manifestacije od koji se posebno izdvaja Riječno kino, tek su dio bogate ponude Foginovog, koje vas ovog ljeta čeka i u novom i šarenijem ruhu.

Izvor: http://www.karlovac-touristinfo.hr/hr/info/foginovo-kupaliste

Grad kojeg krasi atribut ”grada parkova”, ponosi se Vrbanićevim perivojem koji je otvoren za javnost 1896. godine, a u svom je pejsažno – oblikovnom smislu vjerojatno najvrijednije ostvarenje. Inicijativu za uređenje ovog parka, osmišljenog da predstavlja mali botanički vrt na otvorenom, daje “Društvo za proljepšavanje grada”, a prihvaća ju tadašnji gradonačelnik i poznati karlovački ljekarnik Josip Vrbanić. Park se nalazi na jugoistočnom dijelu grada, između rijeke Korane i karlovačke ”Zvijezde”, a dio je poznatog rekreacijskog dijela koji se nalazi na lijevoj obali Korane. Vrbanić svojim zalaganjem, uređuje nasad drveća i ukrasnog bilja čije sadnice nabavlja iz Nadbiskupskog vrta, Vranyczanyjevog rasadnika na Dubovcu, te Trsta i Beča. Perivoj je podijeljen na tri dijela, engleski dio parka, centralni dio uređen u francuskom stilu, te treći dio kojeg sačinjavaju crnogorična smreka i jela. U perivoj su stavljeni mnogi kipovi od terakote, koji su tu svoje mjesto imali sve do Prvog svjetskog rata. Jedno vrijeme su se na otvorenom priređivale izložbe skulptura, uredio se mali zoološki vrt, a Perivojem šeću pauni.

Danas je perivoj omiljeno mjesto okupljanja brojnih Karlovčana ali i posjetitelja grada koji rado uživaju u hladovini stoljetnih stabala.

Izvor: https://www.karlovac-touristinfo.hr/hr/node/156

Šetnja Karlovcem uz Nikolu Teslu

Otkrijte vizure grada, šarm živahnih gradskih ulica i mirnoću zelenila gradskih parkova. Upravo u drugoj polovini 19. stoljeća Karlovac je proživljavao svoje „zlatno doba“  i u mnogočemu je bio najrazvijeniji grad u Hrvatskoj. Uronite u ozračje  prosperiteta i naprednih ideja karlovačke građanštine koja su grad učinila jedinstvenim urbanističkim i kulturnim biserom.

Šećite gradom u društvu Nikole Tesle, otkrijte neobičnu i vrlo inspirativnu životnu priču ovog velikog hrvatskog izumitelja i vizionara, čovjeka kojeg često nazivaju “ocem modernog čovječanstva” .

Upoznajte čovjeka čija je dobrota i ljubav prema čovječanstvu jednaka genijalnosti njegovih izuma. Nazovite nas i uronite u jedan od najintrigantnijih umova povijesti.

Kontakt:

www.teslatourcroatia.com ili +385 (0)91 416 7080

Back To Top
Search