skip to Main Content

Rijeke Hrvatske

Ponornice su rijeke koje dijelom svoje dužine teku ispod zemlje ulazeći time u krške sustave. Krške rijeke tako i po nekoliko puta mogu nestati u podzemlju i ponovno se pojaviti na površini, ali pod drugim imenom. Podzemna voda koja prodire kroz pukotine uklanja topivu stijenu ostavljajući proširen kanal za daljnji protok vode.

Jadova

Rijeka Jadova izvire kod Gornje Ploče, a nakon 41 km utječe u rijeku Liku. Tijekom ljeta gotovo u cijelosti presuši, dok se ujesen i u proljeće pretvara u bujicu. Na tih 41 km toka nalazimo čak 25 mostova i kamenih prijelaza koji govore o nekadašnjem životu uz ovu rijeku i njezinoj povijesnoj vrijednosti. Štoviše, uz riječni tok nalazi se 10 špilja u kojima su pronađeni brojni arheološki ostatci kao što su kosti, keramika, nakit i tragovi paljevine koji su stari od 2800 do 2900 godina, što pripada kasnom brončanom dobu kada su te prostore naseljavali Japodi.

Jadova je još poznata po dvije endemske ribe koje ju naseljavaju, a riječ je o jadovskoj gaovici i jadovskom vijunu.

Jadovska gaovica (lat. Deminichthys jadovensis)
jadovska gaovica (lat. Deminichthys jadovensis)

Zrmanja

Zrmanja izvire u mjestu Zrmanja Vrelo na nadmorskoj visini od 335 m, a ulijeva se u Jadransko more. Svojim putem stvara sedru i brojne slapove. Protječući kroz tvrdu karbonatnu podlogu, Zrmanja je stvorila jedan od najimpresivnijih kanjona u Hrvatskoj koji je zaštićen kao značajni krajobraz. Dizanjem razine mora nakon posljednjeg ledenog doba, ušće Zrmanje pretvorilo se u estuarij gdje se uz dno korita provlači sloj morske vode, što omogućuje veliku bioraznolikost biljnih i životinjskih vrsta.

Zrmanjski klen (lat. Squalius zrmanjae)
zrmanjski klen (lat. Squalius zrmanjae)

Cetina

Cetina

Cetina pripada jadranskom slijevu i najdulja je dalmatinska rijeka, duljine 100,5 km s površinom porječja od oko 3700 km. Izvire na 385 m nadmorske visine, ima više izvora, a glavni je izvor jezero duboko više od stotine metara. Na Cetini se nalaze mnoge hidroelektrane, a u turističkoj sezoni se u donjem toku održava rafting. Kanjon Cetine poznat je i prepoznat kao važno arheološko nalazište s ostatcima čak iz kamenog doba.

Krka

Manojlovac slap

Krka izvire u podnožju Dinare, a tok od Knina do Skradina proglašen je nacionalnim parkom površine 111 četvornih kilometara. Danas na rijeci Krki imamo sedam sedrenih slapova, što predstavlja krški fenomen. Nacionalnom parku pripada i donji tok rijeke Čikole. Osim toga, Krka je važno stanište brojnih životinjskih vrsta, a po broju endemskih vrsta riba ubraja se među najbogatije rijeke u jadranskom slijevu. Hidroelektrana Krka jedna je od prvih u Europi, a otvorena je samo dva dana nakon Tesline brane na Niagari. Iako danas više nije u pogonu, zaštićena je kao spomenik industrijske arhitekture.

Kupa

Kupa

Kupa je najdulja rijeka čiji su izvor i ušće u Hrvatskoj (296 km). Izvire u Nacionalnom parku Risnjak, a izvor je zaštićen kao spomenik prirode. Iako je izvor udaljen svega 30-ak kilometara od Jadranskog mora, teče u suprotnom smjeru i pripada crnomorskom slijevu. U blizini izvora nalazi se i dolina Kupe koju nastanjuje blizu 500 vrsta leptira. Trećina vodotoka rijeke Kupe čini prirodnu granicu sa Slovenijom, ušće se nalazi u blizini Siska, gdje se ulijeva u Savu. Jedna je od četiriju karlovačkih rijeka, a preostale tri ulijevaju se upravo u nju.

Crveno jezero

CRVENO JEZERO

Crveno jezero nalazi se u blizini Imotskog, a ime je dobilo po crvenim stijenama koje ga okružuju. Dno ovog jezera nalazi se ispod razine mora, nastalo je urušavanjem svoda špilja te se svrstava na vrh popisa najdubljih jama na svijetu. Speleoronilačkom ekspedicijom izmjerena je visinska razlika od 528 m, a dubina jezera čak 287 m. Stanište je brojnih vrsta, među kojima je i endemska vrsta ribe – imotska gaovica.

Imotska gaovica (lat. Delminichthys adspersus)
imotska gaovica (lat. Delminichthys adspersus)

Neretva

Neretvanski vijun (lat. Cobitis narentana)
neretvanski vijun (lat. Cobitis narentana)

Neretva je naša jedina prava delta u Hrvatskoj. To je značajno močvarno područje u Mediteranu te poljoprivredno i prometno središte Dalmacije. Izvire u BiH na 1095 metara nadmorske visine, a samo posljednjih 20 km teče kroz Hrvatsku. U donjem su toku Neretve dvije struje: jedna teče k moru i slatkovodna je, a druga teče u suprotnom pravcu i pod utjecajem je mora i plime, zbog čega je u Neretvi vidljivost ponekad samo 15-ak centimetara. Prodor mora u Neretvu toliko je jak da se u Metkoviću u površinskom dijelu rijeke lovi riječna, a pri dnu morska riba.

Na prostoru donjeg toka, pod nazivom Delta Neretve nalazi se pet zaštićenih područja, među kojima je i područje zaštićeno Ramsarskom konvencijom.

Neretvanska uklija (lat. Alburnus neretvae)
neretvanska uklija (lat. Alburnus neretvae)
Back To Top
Search