Karlovački slatkovodni akvarij Aquatika s ponosom predstavlja objavu svog znanstvenog rada u cijenjenom časopisu Aquatic Conservation: Marine and Freshwater Ecosystems.
Karlovački slatkovodni akvarij Aquatika s ponosom predstavlja objavu svog znanstvenog rada u cijenjenom časopisu Aquatic Conservation: Marine and Freshwater Ecosystems. Rad pod nazivom Identificiranje samoodržive populacije, mjesta mrijesta i veličine populacije dunavskog lososa (Hucho hucho) korištenjem građanskog znanstvenog pristupa usmjeren je na očuvanje posljednjih populacija ove ugrožene vrste u Hrvatskoj, posebice u rijekama Kupi i Uni. Autori znanstvenog rada su redom: Goran Jakšić, Marina Piria i Neven Bočić.
Autor podvodnih fotografija je Marin Jarnjak koji je također bio dio istraživačkog tima, a fotografije su dostupne na linku: https://we.tl/t-WGn0cr2Vl5 .
SAŽETAK
Posljednje se populacije dunavskog lososa ili mladice (Hucho hucho) u Hrvatskoj nalaze u rijekama Kupi i Uni. Međutim, nije poznata veličina prikladnog područja koje bi moglo poslužiti kao najbolje mrjestilište za preostalu populaciju mladice u ovim rijekama. Studija je imala za cilj iskoristiti iskustva ribiča kako bi se odredili dijelovi rijeka Une i Kupe gdje su posljednje populacije mladice u Hrvatskoj najbrojnije, te identificirati potencijalna mjesta mrijesta i procijeniti prijetnje koje bi mogle utjecati na opstojanje vrste.
U rijekama Kupi i Kupici istraživanjem je utvrđeno 25 mrjestilišta mladice. Rijeka Kupica je postala lokacija s velikom populacijom ove vrste u Hrvatskoj.
Iskusni ronioci izveli su tri ronjenja duž transekta od 350 metara u rijeci Kupici, procijenivši ukupno 13 jedinki mladice ukupne duljine od 50 do 115 cm, u mezostanišnim tipovima: bazen (engl. pool) i brzak (engl. run).
Primarne lokalne prijetnje identificirane za populaciju mladice uključuju male hidroelektrane, izgradnju odlagališta radioaktivnog otpada, crpljenje vode, uklanjanje obalne vegetacije, prekomjerni izlov ribe i klimatske promjene.
Studija snažno preporučuje provedbu zaštitnih mjera protiv ovih prijetnji i uspostavu ihtiološkog rezervata posebno za mladicu u rijeci Kupici. Ova preporuka usklađena je sa Strategijom bioraznolikosti EU-a, naglašavajući potrebu za utvrđivanjem određenih područja do 2030.
Cijeli znanstveni rad dostupan je na poveznici: http://dx.doi.org/10.1002/aqc.4253.
Ključne riječi: antropogeni utjecaj, očuvanje, procjena brojnosti, stanišni tipovi, dunavski losos, rijeka Kupa.