skip to Main Content

„Posjet dr. Emina Teskeredžića Aquatici“

„Posjet dr. Emina Teskeredžića Aquatici“

dr. sc. Emin Teskeredžić diplomirao je veterinu, magistrirao biologiju, a doktorirao agronomiju te je kao ugledni znanstvenik radio na Institutu Ruđer Bošković.

Kao znanstvenik radio je i u Kanadi do početka Domovinskog rata u kojem je sudjelovao.

Cijenjen je i poznat uzgajatelj riba iz porodice pastrva te posjeduje ribnjake na području Knina i Zagreba. Posjetio je naš akvarij, a svojim bogatim znanjem i iskustvom pomogao nam je u prilagodbi određenih vrsta, prvenstveno mladice, koju je za naše akvariste bilo veliki izazov adaptirati na novonastale akvarijske uvjete. Provodio je projekt izgradnje akvarija u Zagrebu, a kao akvarist imao je i tridesetak akvarija u vlastitom domu.

Intervju s dr. sc. Josip Barišićem

Intervju s dr. sc. Josip Barišićem

Krajem dvanaestog mjeseca 2016. godine posjetio nas je dr. sc. Josip Barišić s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu i njegov kolega farmaceut Alan Ramić. Josip, koji se kako i sam kaže iznimno ugodno osjećao u Karlovcu i našem slatkovodnom akvariju dao nam je i mali intervju.

Također, početkom 2017. godine posjetila nas je i dr. sc. Natalija Topić Popović s instituta Ruđer Bošković koja je s našim Krešimirom Kurijem, dr. med. vet  izmijenila brojna iskustva na temu lječenja riba.

Josipe, jeste li naš akvarij lako pronašli s obzirom na signalizaciju?

Pa iskreno mislim da je putokazima trebalo bolje označiti gdje je akvarij, pogotovo nakon izlaska s auto ceste.

Kakav je tvoj prvi stečen dojam o karlovačkom akvariju?

Jako je lijepo, moderno uređeno zdanje sa zaista reprezentativnim brojem ribljih vrsta.

Što bi nam sugerirao kako bi naše ribe bile još atraktivnije?

Trebate imati velike ribe, primjerice velike deverike, bolene i mrene, kako bi ih većina posjetitelja prema legendama mogla razlikovati.

Što misliš o fotografiranju riba?

Ribe bi trebalo što manje fotografirati, pogotovo koristeći blic. Također mislim da bi trebalo staviti više znakova koji upućuju da se ne koristi blic pri fotografiranju.

Da li si možda kao veterinar uočio i pokoju bolesnu ribu?

Prirodno je da se i bolest dogodi. Čini mi se da su bolesne neke jedinke pastrva i primorskih klenova.

Od čega navedene vrste boluju po tebi?

Onako na prvu, kod pastrva mi se čini da se radi o gljivicama (saprolegnija) i parazitima, što se rješava vodikovim peroksidom H2O2.

Pošto si ti veterinar, logično je da te pitam što bi nam detaljnije po pitanju liječenja riba sugerirao?

Prije svega potrebno je provjeriti da li tehnički sustav akvarija ispravno funkcionira. Kad se bilo koja vrsta liječi ne smije biti ugljen u vodi da ne veže lijek na sebe. Jako dobar antibiotik je Vetoflok, a najbolji je Enroxil. Također se može dati i prašak u hrani Oksitetraciklin – geomycin, a zadnja opcija je anti-infektiv Flumekvin. Nakon liječenja potrebno je ponovo uspostaviti ravnotežu dobrih bakterija u biološkom filteru.

Koji su ti planovi u bliskoj budućnosti?

Odlazim u Škotsku na University West Scotland na post-doktorat na godinu dana. Tamo ću raditi na projektu razvoja dijagnostičkih metoda u svrhu određivanja zdravstvenog stanja ribe uslijed učestalih parazitskih invazija i njihovog liječenja. Cilj projekta je usavršiti metodu liječenja kako bi se što manje oštetilo zdravo tkivo, a istrijebio parazit. Škotska akvakultura je jedna od vodećih u Europi po uzgoju lososa i morske pastrve.

Što bi za kraj nama u akvariju sugerirao?

Jako mi se sviđa trg akvarija pa bi bilo lijepo da mu date ime. Pošto ste imali velik broj posjetitelja, dio zarađenog novca obavezno utrošite na putovanja po Europi i svijetu radi usavršavanja sebe. To će biti ogroman dobitak za akvarij!

Invazivni ponto-kaspijski glavoči (Gobiidae) savskog bazena u Hrvatskoj

Invazivni ponto-kaspijski glavoči (Gobiidae) savskog bazena u Hrvatskoj

Invazivni ponto-kaspijski glavoči: riječni glavočić (Neogobius fluviatilis), glavočić okrugljak (Neogobius melanostomus), keslerov glavočić (Ponticola kessleri) nedavno su uzrokovali dramatične promjene struktura ribljih zajednica diljem europskih riječnih sustava.

Iako je njihova prisutnost u hrvatskom dijelu dunavskog slijeva primjećena i distribucija izučena, njihova ishrana, utjecaj na autohtone populacije riba te zastupljenost haplotipova i porijeklo, do sada su bili nepoznati.

Analiza sadržaja probavnog trakta riječnog glavočića (Neogobius fluviatilis) ukazuje da mu je ishrana vrlo raznolika, ali prevladavaju Trichoptera, Chironomidae, Bivalvia i Odonata. Ishrana mu se u znatnoj mjeri preklapa s ishranom glavočića okrugljaka (Neogobius melanostomus), kojem u ishrani prevladava Gastropoda. Mala riba i Gammarus sp. prevladavaju u ishrani keslerova glavočića (Ponticola kessleri). Usporedba sadržaja probavnog trakta s plijenom dostupnim u okolini ukazuje da riječni glavočić i glavočić okrugljak preferiraju Trichoptera, Megaloptera i Coleoptera, a keslerov glavočić Trichoptera, Gammarus sp. i Pisces.

Analize ukazuju na potencijalno pozitivan utjecaj prisustva ponto-kaspijskih glavoča na neke populacije riba: glavočića okrugljaka i keslerova glavočića na zlatnog vijuna (Sabanejewia balcanica), riječnog glavočića na šarana (Cyprinus carpio), karasa (Carassius carassius), manjića (Lota lota) i velikog vijuna (Cobitis elongata). Međutim, postoje i naznake da keslerov glavočić negativno utječe na klena (Squalius cephalus), a glavočić okrugljak na malog vretenca (Zingel streber).

Za svaku od analiziranih vrsta ponto-kaspijskih glavoča utvrđen je jedan crnomorski haplotip. Malen broj haplotipova upućuje na relativno malobrojne populacije ponto-kaspijskih glavoča što potencijalno smanjuje visinu njihova invazivnog potencijala u savskom bazenu.

„Pogledajte dva znanstvena rada na ovu temu u nastavku:“

„Dietary habits of invasive Ponto-Caspian gobies in the Croatian part of the Danube River basin and their potential impact on benthic fish communities Authors: Marina Piria, Goran Jakšić , Ivan Jakovlić, Tomislav Treer“

„The review of ecological and genetic research of Ponto-Caspian gobies (pisces, gobiidae) in Europe Authors: Goran Jakšić, Margita Jadan, Marina Piria“

Back To Top
Search