Vlažna staništa – staništa koja nestaju

Zbog toga se ova Konvencija vrlo često naziva i Ramsarskom konvencijom. Ona je i prvi moderni međudržavni ugovor s ciljem očuvanja i zaštite prirodnih resursa.

Glavni cilj Ramsarske konvencije je zaustaviti gubitak vlažnih staništa u cijelome svijetu i očuvanje preostalih takvih staništa odgovornim upravljanjem i korištenjem. Ovom konvencijom vlažnim staništima smatraju se močvare, bare, tresetišta, rijeke, potoci, ušća rijeka, uključujući područja morske vode čija dubina u oseci ne prelazi šest metara, odnosno sva staništa s tekućom ili stajaćom vodom koja su prirodna ili umjetna, bez obzira da li su slatkovodna, bočata ili morska. Ključan alat Konvencije je „Ramsarski popis“  na kojem su uvrštena sva svjetska vlažna staništa od međunarodnog značaja kao važni produktivni i bioraznoliki ekosustavi. Sve države potpisnice Ramsarske konvencije obavezne su uvrstiti barem jedno svoje vlažno stanište u ovaj popis. Hrvatska je na „Ramsarski popis“ uvrstila pet staništa:

1. Park prirode „Kopački rit“
2. Park prirode „Lonjsko polje“
3. Delta rijeke Neretve
4. Ribnjaci „Crna Mlaka“
5. Park prirode „Vransko jezero“

Karlovačka županija poznata je po bogatstvu svojih rijeka, potoka, izvora, špiljskih vrela, jezera, kanalu Kupa-Kupa i barama. Većina ovih vlažnih staništa nalaze se na krškom području i imaju važnu ulogu u bioraznolikosti staništa, vrsta i genske bioraznolikosti. Brojne vrste flore i faune nastanjuju povremeno ili trajno ova staništa. Mnoge od njih kao što su biljka mesožderka tustica kukcolovka Pinguicula vulgaris, ptica vodomar Alcedo atthis, riba piškur Misgurnus fossilis i sisavac vidra Lutra lutra strogo su zaštićene vrste. Od posebne važnosti su sedam endemskih vrsta riba koje nastanjuju vlažna staništa Karlovačke županije.

Stručnjaci naše ustanove svojim radom i znanjem također sudjeluju i doprinose očuvanju i zaštiti vlažnih staništa. Analiziranim rezultatima svog terenskog rada napisali su više znanstvenih i stručnih radova. Novi rezultati i spoznaje tih radova su genska struktura, rasprostranjenost, ishrana i rast invazivnih stranih vrsta glavoča u rijeci Kupi i Korani. Istraživanjem kompeticije u ishrani stranog riječnog glavočića Neogobius fluviatilis i zavičajnog grgeča Perca fluviatilis zaključeno je da se izboru hrane ove dvije vrste značajno preklapa u siječnju kada je hrana najmanje dostupna. U budućnosti neizravno to može uzrokovati smanjenje populacije zavičajnog grgeča. Utvrđene su i 23 vrste slatkovodnih riba čitavom dužinom kanala Kupa-Kupa, sa značajnim udjelom stranih vrsta riba u populaciji. Kanal Kupa-Kupa svojim promjenama vodnog režima važno je mrjestilište i stanište riba. Po prvi puta je cjelovito utvrđeno da je rijeka Kupa u Karlovačkoj županiji stanište šest vrsta školjkaša iz porodice lisanki, od kojih je najbrojnija upravo strogo zaštićena vrsta obična lisanka Unio crassus. Ali i da se tri invazivne strane vrste školjkaša krupnorebrasta kotarica Corbicula fluminea, istočnoazijska bezupka Sinanodonta woodiana, i raznolika trokutnjača Dreissena polymorpha nastavljaju širiti rijekom Kupom. Ova saznanja upućuju na bogatu bioraznolikost riba i školjkaša vlažnih staništa Karlovačke županije, ali i na opasnost od širenja negativnog utjecaja invazivnih stranih vrsta.

Vlažna staništa uz biološki imaju i veliki ekonomski značaj. Pročišćuju i pohranjuju vodu, mjesto su uzgoja ribe za prehranu, uz njih se proizvode poljoprivredne kulture voća i povrća, štite nas od poplava i pomažu u ravnoteži klimatskih promjena. Tresetišta, močvare i korita s morskom travom površine su koje sadrže ogromne količine ugljika i dio su ciklusa kruženja ugljika u prirodi.

Isušivanje, kanaliziranje, ispuštanje otpadnih voda, izgradnje brana, navodnjavanje i unos stranih biljnih i životinjskih vrsta glavni su uzroci nestanka vlažnih staništa. Procjenjuje se da je gotovo 90% vlažnih staništa u svijetu nestalo od 1700-ih, a ona preostala nestaju tri puta brže nego šume. Svatko od nas svojim odgovornim ponašanjem može pridonijeti očuvanju i zaštiti vlažnih staništa na slijedeće načine: