skip to Main Content

Izložba fotografija Ivice Lajtnera „PUŽ – FORMA I STRUKTURA“

Izložba Fotografija Ivice IVICE LAJTNERA „PUŽ – FORMA I STRUKTURA“

Javna ustanova AQUATIKA – SLATKOVODNI AKVARIJ KARLOVAC organizira izložbu fotografija Ivice Lajtnera pod nazivom „Puž – forma i struktura“ u prostoru kongresne dvorane koja će biti aktualna od 26.11.2020. do 14.2.2021. Posjetitelji akvarija bit će u mogućnosti posjetiti ovu izložbu u sklopu razgleda akvarija.

O autoru:

Ivica Lajtner je rođen 1950. godine, a fotografijom se profesionalno bavi od 1970. godine. Objavljivao je u dnevnim listovima, tjednicima, mjesečnicima te u nekoliko monografskih izdanja. Član je Udruženja likovnih umjetnika  primijenjenih umjetnosti Hrvatske (ULUPUH-a) i Hrvatskog novinarskog društva. Izlagao je na dvadeset šest i deset skupnih izložbi fotografije. Autor je fotomonografija „Mostovi karlovačke županije“ 2015., i „Utvrde i kurije karlovačke županije“ 2017. g.

Izdvojeno iz predgovora izložbe, gosp. Goran Trbuljak:

„Prije nekoliko godina pisac ovih redaka susreo se s pužem. Tada je malo proučavao njihov svijet. Ne svijet onih neobičnih, egzotičnih puževa, već onih domaćih koji luduju poslije kiše po vinogradima i drugom zelenilu. Što je saznao o puževima? Da su dvospolci, da su rjeđi oni koji imaju otvor na svojoj kućici s lijeve strane, da puževi imaju zube, ali nemaju kosti i njihovo tkivo nije složeno oko kralježnice koja sve povezuje te da je Darwin s njima bio fasciniran te da je njegova teorija evolucije mogla biti temeljena baš na njima.

A što sam o pužu saznao od Ivice Lajtnera i s njegovih fotografija? Pokazao mi je mjesto na njima, na njihovoj kućici, odakle započinju svoju gradnju i spiralnu vrtnju. Saznao sam kako se ta točka zove i kako se zove i kako se zove mjesto na otvoru njegove kućice iz koje proviruje. Apex je ta najstarija točka iz koje počinje gradnja, a ušće je mjesto gdje su pužu ulaz i izlaz iz njegove kućice. O estetici puževe gradnje pisali su mnogi, među kojima i R. Arnheim, M. Burchartz, Z. Pađan, a i matematičari koji su u konstrukciji kućice pronalazili savršene proporcije i Fibonaccijev niz.

Lajtnera, kao i mnoge od nas, fascinira puževo graditeljstvo. A kako nam on kao fotograf prikazuje puževu arhitekturu? Kada puža nema doma, njegova kućica je prazna i to je ovom fotografu prilika da ju pomno snimi. On će to napraviti u crno-bijeloj tehnici tako da će kroz tri snimka njegove kuće raščlaniti njezinu središnju vizuru, njezinu fasadu u svoj majstorovoj graditeljskoj ljepoti, njezin zamršen interijer sa svim odajama i skrivenim kutcima i na kraju sam portal, ulazna, glatko obrađena vrata.

Lajtnera izgleda zadivljuje graditeljstvo općenito, i on to marljivo fotografski dokumentira. Njegovi fotografski ciklusi mostova, utvrda, kurija i crkava Karlovačke županije, na kraju pretvoreni u knjige, najbolje to ilustriraju. Dok se u njima bavio opisom veće skale, većim kućama i objektima, naravno većim od samih njihovih arhitekata i zidara, ovdje, na ovim fotografijama puževe kuće, skala je znatno manja jer ovi mali graditelji grade skromne kuće samo za sebe i svoju veličinu premda s istim graditeljskim ambicijama i ljepotom izvedbe. Zbog tog savršenstva gradnje, simetrije, odnosa njezinih dijelova prema cjelini, ono što zapanjuje jest da veoma brzo nakon prvog gledanja tih sitnih kućica gubimo odnos prema njihovoj stvarnoj skali, i oni postaju građevni objekti koji bi mogli biti nekoliko puta veći od najvećih utvrda iz Lajtnerovih knjiga.

Kolikogod da se ide blizu predmetu, u pojedinost, i kolikogod da se ide još bliže, uvijek će postojati savršena proporcija i red. Dok ono što napravi čovjek možda izgleda dobro, no u sitnici, u makro snimci, izgleda i dalje sirovo i grubo, ne-lijepo, za razliku od bilo čega iz nedirnute prirode, kaže Vishniac. Čovjek je, znači, remetitelj u svim svjetovima, onim većim od njega samoga, ali i u onim najmanjima. Zato se Lajtner, isto tako odmora radi, povlači u ovaj svijet gdje je ljepota vječno zajamčena, tu, gdje je grade priroda i puževi.„

 

Dođite razgledati ovu iznimno zanimljivu izložbu i zaronite u fascinantan svijet savršenih graditelja – puževa.

Podsjetimo, projekt slatkovodnog akvarija Aquatike sufinanciran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007. – 2013. Za realizaciju projekta pod nazivom „Slatkovodni akvarij i muzej rijeka – KAquarium“ EU osigurala je iznos od 36.222.282,45 kuna, dok je njegova konačna vrijednost iznosila 36.691.939,25 kuna.

Prijava na Aquatika Newsletter

Informirajte se o najnovijim događanjima iz naše ustanove.

Treba Vam više informacija prije posjeta?

Back To Top
×Close search
Search