Strane vrste: izazovi i prijetnje trgovine akvarijskim životinjama
Slatka voda u jezerima, barama, rijekama, estuarijima i močvarama čini samo 0,3% raspoložive vodene površine, ali predstavlja stanište za 47–53% (> 15 000) svih živućih ribljih vrsta. Slatkovodne vrste riba globalno su ranjive i ugrožene prekomjernim ribolovom, zagađanjem, gubitkom staništa, pregrađivanjem vodotokova, stranim invazivnim vrstama i klimatskim promjenama. Stoga postoji potreba za konzervacijskim mjerama uključujući i prorgame koje provode akvariji i zoološki vrtovi, kako u divljini tako i ex situ.
Pojava stranih vrsta na novim lokacijama, bilo da je riječ o životinjama, biljkama, gljivama ili mikroorganizmima, nije uvijek razlog za zabrinutost. Međutim, značajan dio stranih vrsta može postati invazivan i imati ozbiljan štetni učinak na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava, kao i drugi društveni i gospodarski učinak, koji bi trebalo spriječiti.
Unošenje i širenje stranih vrsta danas se smatraju jednom od najvećih prijetnji bioraznolikosti (Hulme i sur., 2009). Važno je razumjeti kako unošenje invazivnih stranih vrsta u nova područja remeti prirodnu ravnotežu brojnih ekosustava, što posljedično može mnoge vrste dovesti do granice izumiranja. Životinje unesene na novi teritorij mogu se ponašati kao grabežljivci ili biljojedi te na taj način utjecati na okoliš ili socioekonomske uvjete. Mnoge strane životinjske vrste ponašaju se kao štetnici koji ugrožavaju domaće biljne vrste i smanjuju brojnost jedinki u populaciji zavičajnih vrsta.
U ovom radu prikazati će se globalni i lokalni problemi vezani uz izazove i prijetnje trgovine akvarijskim organizmima i uloga javnih akvarija u sprječavanju širenja invazivnih stranih vrsta, s naglaskom na invazivnu stranu vrstu kornjače Trachemys scripta.
Cijeli rad preuzmite ovdje: